Knjiga je namenjena vlasnicima, osnivačima, direktorima firmi koje brzo rastu.
Da prepoznaju sebe, svoje dileme, da nađu primere koje prepoznaju i da vide kako su njihove kolege rešile neke od izazova.
Namenjena je onima koji žele više i bolje, da bi mogli da izbegnu greške i da sa svojim organizacijama lakše dođu u prave profesionalne vode.
Ali i studentima, menadžerima i svima željnih novih znanja.
Poslovni modeli nisu uvek jednostavni, industrije su različite.
Da bih to ostvario pokušao sam da ispričam priče, a ne samo da vam predstavim principe.
U prvom delu akcenat je na principima sa pričama koje ih pojašnjavaju.
U drugom delu akcenat je na pričama iz kojih možemo da vidimo primenjene principe.
Primer kako jedan osnivač objašnjava strukturu svog preduzeća možete videti na koricama. Slika na koricama nije izmišljena, on ju je nacrtao.
Autor: Zvezdan Horvat
Poručivanje knjige i plaćanje isključivo za pravna lica.
Pre puno godina profesor Adižes (Ichak Adizes) je držao predavanje u Beogradu i tom prilikom pričao je i o rečima. Svako ima reč za ono što mu treba. I tu je za primer uzeo razliku između reči lucky i happy. Pošto govori i engleski i naš jezik, mogao je da napravi paralelu. Lucky znači bingo, srećka, šta god da dobijemo dobro je. Može biti ponovna kartica za grebanje, televizor ili ko zna šta. Happy znači da nešto želim da postignem, pa se trudim i na kraju to i ostvarim i tada sam happy. Mi to ne razlikujemo mada imamo reč – taličan, ali ja se nešto ne sećam da ju je iko koristio u govoru, sem za Taličnog Toma. Šta sve to zajedno znači? Veoma jednostavno, da ćemo pre koristiti lucky nego happy. Da želimo da nas sreća udari u glavu, a ne da marljivo radimo i nešto zaradimo. Narod za ono što mu treba ima reč.
Jako mi se svidelo da kroz analizu reči i njihovog značenja možemo da napravimo interesantne zaključke. Tako sam se ja malo igrao, pitao ljude i tražio u literaturi kako se kod nas kaže kada ti država uzima novac, ali da budu različite reči, a ne ista reč sa različitim dodacima. To znači da se ne broje razne vrste poreza. Ovo je ono šta sam pronašao:
1. Akciza
2. Carina
3. Članarina
4. Danak
5. Davanje
6. Dažbine
7. Donacija
8. Desetak
9. Doprinos
10. Dotacija
11. Drumarina
12. Dug
13. Dužnost
14. Dužnica
15. Filurija
16. Firmarina
17. Glavarina
18. Globa
19. Harač
20. Humanitarna pomoć
21. Ispendže
22. Izdaci
23. Kamata
24. Kazanija
25. Kazna
26. Koncesija
27. Ležarina
28. Licenca
29. Maltarina
30. Mladarina
31. Mostarina
32. Naknada
33. Namet
34. Obaveza
35. Odžačarina
36. Ovčarina
37. Penali
38. PDV
39. Poljarina
40. Porez
41. Prelevman
42. Premija
43. Pretplata
44. Prilog
45. Pristojba
46. Prirez
47. Provizija
48. Putarina
49. Razrez
50. Registracija
51. Reket
52. Renovacija
53. Samodoprinos
54. Sankcija
55. Satnina
56. Socijalno
57. Subvencija
58. Suplement
59. Šumarina
60. Taksa
61. Teret
62. Tribut
63. Trošarina
64. Ujam
65. Ušur
66. Vazdušarina
67. Vozarina
68. Zabrana
69. Zajam za preporod
Morate priznati, izuzetna doza kreativnosti dostojna divljenja. Mnogi narodi imaju tek po koju reč za porez. Reči svakako imaju značenje, tako da se vrlo lepo vidi šta nam je važno, gde se fokusiramo.
Vrlo slično, kreiranje organizacionih struktura je u velikoj meri razgovor o rečima i njihovom značenju. Šta nam nešto znači, kako nešto nazivamo, šta nam je važno, da li se razumemo? Raščistiti značenje, odrediti šta hoćete, kreirati nova značenja, sve je to deo priče oko organizacionih struktura. Struktura podrazumeva sistem, znači stvari treba da „legnu“, da je jasno, logično, sistematično. I čim se ne razumemo, čim nije logično, biće posle problema u sprovođenju. Puno puta sam video da kada ne postoji želja da se značenje nekih reči pojasni, taj propust se vrati i stalno ide za nama, kao senka.
Ako smo ubacili značenja onda je prirodno pitanje – šta je za mene kreiranje organizacione strukture? Imam nekoliko odgovora:
Evo trideset godina raščišćavam značenja reči u preko trideset zemalja širom sveta. O strukturama sam najviše učio od Isaka Adižesa, jednog od najvećih svetskih eksperata u ovoj oblasti. Njegov pristup kreiranju organizacionih struktura je jedinstven, i uspešan od malih do velikih kompanija. I ono što je najvažnije, može da se prenese na učenike koji to mogu da primenjuju u različitim kulturama. Karlos Valdesuso i Šimon Rožani su dali možda najistaknutiji doprinos mom daljem učenju. Imao sam sreće da budem deo Adižesovog instituta, i malo, pomalo kako sam rastao tako sam dobijao šansu da radim na različitim kontinentima, sa različitim firmama, u različitim industrijama. I to je bogatstvo, videti toliko pametnih ljudi, poslovnih modela, kreirati strukture na osnovu njihovih ideja… Jednom je profesor Adižes rekao da kada radiš sa klijentima, najvažnije je da dobiješ znanje. I tu se potpuno slažem. Pored toga, kao profesor za strukture na Adižesovom institutu, puno sam naučio kada sam morao da neke primere pretvorim u principe, da sistematizujem znanje. Učio sam i od studenata, na kolokvijumima, na osnovu njihovih pitanja i izazova da za neka od tih pitanja nađem logične odgovore. I to je proces koji traje.
Životni ciklusi preduzeća, profesora Adižesa su imali ogroman uticaj u mom radu Knjiga je fokusirana na brzorastuća preduzeća zato što je preko devedeset posto mog iskustva vezano za ovakve organizacije. Svi primeri u knjizi se tiču mog, ličnog iskustva. Te organizacije imaju različitu kulturu, razmišljanje i zato su specifične. Veličine ovih brzorastućih kompanija su bile i do petnaest hiljada ljudi, ali su obrasci ponašanja bili vrlo slični i sa onima od samo sto zaposlenih. I svi oni imaju slične probleme, a to nema veze sa državom, sa kontinentom, što je još jedan dokaz postojanja životnih ciklusa preduzeća. Jedna od velikih grešaka knjiga menadžmenta je da stalno pišu o najvećim kompanijama na svetu. Tako na primer, Epl (Apple) ima preko devedeset milijardi dolara gotovine na računu. Kakav zaključak ja kao mala ili srednja kompanija mogu da izvučem na osnovu toga?
Mala i srednja preduzeća predstavljaju preko devedeset posto svih preduzeća u mnogim zemljama. U Evropskoj uniji 99% svih firmi su mala i srednja i zapošljavaju oko dve trećine ukupnog broja zaposlenih. Kako izgledaju organizacione strukture ovakvih kompanija? Prilično nekonzistentne, da ne kažem haotične. Sigurno da su veoma često nesistematske. Primer kako jedan osnivač objašnjava strukturu svog preduzeća možete videti i na koricama. Slika na koricama nije izmišljena, on ju je nacrtao.
Ova preduzeća su vrlo važna i ovom knjigom sam hteo da im pomognem. Knjiga je namenjena vlasnicima, osnivačima, direktorima firmi koje brzo rastu. Da prepoznaju sebe, svoje dileme, da nađu primere koje prepoznaju i da vide kako su njihove kolege rešile neke od izazova. Knjiga je namenjena onima koji žele više i bolje, da bi mogli da izbegnu greške i da sa svojim organizacijama lakše dođu u prave profesionalne vode. Ali i studentima, menadžerima i svima željnih novih znanja.
Ipak, moram reći da ne postoji kopiranje znanja. Misaoni proces mora da postoji. Ne postoje dve iste kompanije. Ne postoji isti poslovni plan, iste ideje, isti uslovi, isti ljudi. Ovo je deo terapije brzorastućih kompanija. Zato svi dati primeri predstavljaju samo ideju, jedan trenutak u vremenu neke kompanije, razmišljanje neke grupe ljudi, ali i usmerenje da počnete da mislite svojom glavom, a da ne morate da počinjete uvek ispočetka. Važno je da ne učite uvek iz svojih grešaka. Ipak, ovo nikako nije restoranski meni iz kog uzimate gotovo rešenje. Postoje principi koje trebate primeniti i to ova knjiga želi da vam osvetli.
Ovo treba da bude knjiga koja se lako čita, mada se ponekad mora fokusirati. Poslovni modeli nisu uvek jednostavni, industrije su različite. Da bih to ostvario pokušao sam da ispričam i priče, a ne samo da vam predstavim principe. U prvom delu akcenat je na principima sa pričama koje ih pojašnjavaju. U drugom delu akcenat je na pričama iz kojih možemo da vidimo primenjene principe.
Svi primeri i strukturne šeme su rezultat mog dugogodišnjeg rada i kreiranja preko 250 struktura za najraznovrsnije kompanije u različitim kulturama. Šeme su date pojednostavljeno da bi se pokazala suština. One mogu biti daleko kompleksnije, ali bismo tada izgubili principe iz kojih možemo da učimo. Od drveća ne bismo videli šumu.
Nadam se da ćete imati i praktične koristi od ove knjige.
Zvezdan Horvat, jul 2024.
Prvi deo – Principi i priče
1. Struktura
2. Vrste organizacionih jedinica
3. Kako ide posao?
4. Odgovornost
5. Kriterijumi za strukturu
6. Razvojne funkcije
7. Organizaciono planiranje razvoja
8. Promena ponašanja
9. Nazivi i titule
10. Odnosi između organizacionih jedinica
11. Raspon rukovođenja
12. Matrični odnosi
13. Finansijski odnosi između jedinica
14. Principi strukturiranja zbog ljudskih odnosa
15. Kreativnost u kompaniji
Drugi deo – Priče i principi
16. Promena poslovnog modela
17. Nastanak multinacionalne kompanije
18. Nastanak grupe
19. Zašto uvek prodaja i proizvodnja
20. Veliki kupci i razbacivanje rizika
21. Projektno upravljanje poslovanjem
22. Preuzimanje i spajanja
23. Nejasna organizaciona struktura
24. Krizni menadžment
25. Kopiranje strukture
26. Izlazak iz zamke osnivača
📈 Organizacija na putu do Top forme – Kako do jasnoće, efikasnosti i rasta? 👨🎓 workshop
⏰ 18-20.3.2025.
🚩 Fruške Terme, Vrdnik